MASLINA ( Olea Europea)




1. UVOD


   Još u 3. stoljeću pr.Kr. grčki pjesnik i filozof Kalimah pripovijeda kako je maslina bila stvorena jednim udarcem koplja u zemlju kojeg je zadala Atena, božica mudrosti, kao simbol mira i napretka. Biljka je bila postavljena na Akropolu kako bi štitila grad Atenu.

Prvi zapisi o maslini nam dolaze iz Zapisnika najvećeg babilonskog kralja, Hamurabija ( 1792.-1750. god.pr.Kr.).

Maslina je ipak bila poznata već u mlađem kamenom dobu, a kasnije je svaka velika mediteranska civilizacija razrađivala svoj vlastiti mit za objašnjenje izvora prvog uzgojenog drva. Najstariji ostaci maslinova drveta potječu od 45 000 god., a pronađeni su u Izraelu, u palestinskom gradu Jerihonu su mali plodovi divlje masline bili korišteni već prije 8 000 god.,te prije 4 000 god. u Mezopotamiji i Siriji ...

Za vrijeme Rimskog Carstva maslina je bila jedna od najvažnijih trgovina te su postojale više od 20 sorata uzgajanih maslina, koje su davale podrijetlo 5 različitih kategorija ulja:

- ex albis ulivis, najcjenjenije, dobiveno iz zelenih maslina

- maturum, proizvod zrelih maslina

- caducum, od prezrelih i na pod palih maslina

- cibarium, dobiveno od crvljivih maslina ( namijenjeno robovima)


Izgleda da su izvorni prostori širenja ulja bile Mala Azija i Sirija, odakle su ga Egipćani, Feninčani i njima susjedni narodi prevozili u razna područja Mediterana i okolnih područja ( Sardinija, Španjolska, Italija, pa i Grčka, Portugal, Turska…), gdje je cvala njihova trgovina.

Zadnja desetljeća su obilježila ekspanziju uzgoja masline na zemlje na koje nije nikada ranije stigla, kao što su Australija, Kalifornija, Novi Zeland, J. Afrika, Kina…., a svjetska proizvodnja ulja je u stalnom porastu od 1900. godine, iako mediteranski prostor još drži monopol.

Sav taj veliki napredak u proizvodnji maslina dovodi nas do zaključka da je maslina još od Rimskog Carstva pa do danas jedna od važnijih trgovina kako u ljudskoj prehrani tako i u drugim granama proizvodnje.




2. OPĆE KARAKTERISTIKE MASLINE


Maslina (Olea europea sativa, porodica uljika) je zimzelena biljka, koja može dostići visinu između 3 i 13 metara.

Glavni dijelovi su joj: korijenje, deblo, listovi, cvijetovi, plod te sjeme.

Korijenje

Savijeno je s mnogo površinskih razgranjivanja, koja obavljaju veći dio aktivnosti upijanja hranjivih tvari.

Korijeni se šire vodoravno sve do dvije tri visine biljke i iskorištavaju zemljište do dubine od oko 1-1,5 metra.

Deblo

Izvana je sivo-zelene boje i glatko do oko desete
godine, kasnije postaje kvrgavo, savijeno, naborano,
s dubokim brazdama te poprima tamnu,
skoro crnu boju.

Listovi

Listove ima nasuprotne, cjelovite, kožaste
te ovalno kopljaste.

Prosječno dugačke 5-8 cm, zelene u gornjem djelu i srebrnaste u donjem, koji u prosjeku traju oko 3 godine.

Cvijetovi

Mali su, dvospolni, bijelo zelenkaste boje i pojavljuju se sjedinjeni u grozdovima ( maslinove rese).

Za vrijeme cvatnje (približno u travnju-lipnju),zrače karakterističnim mirisom.

Plod

Mesnata koštunjača, ovalnog oblika, koja se počinje razvijati tijekom ljeta i postiže, oko rujna, fazu zvanu sazrelost, to jest počinje stvarna zrioba s promjenom vanjske boje prema crnoj ( crnomanjastoj)

Potpuno zrioba postiže se, ovisno o regiji, u razdoblju između studenog i ožujka.

Ulje se počinje stvarati s napredovanjem razvoja plod, postižući najveću količinu kad maslina poprimi najintenzivniju boju. Ovisno o karakteristikama ploda, različite sorte uzgojenih maslina dijele se na one za proizvodnju maslina za ulje, i na one za proizvodnju maslina za jelo.

Sjeme

Ili koštica se razvija unutar koštunjače i sastavljeno je, od unutrašnjosti prema van, od ovoja sastavljenog od dvije epiderme (vanjske i unutarnje), endosperme i embrija, u kojem je zatvoren obris buduće biljke ( korijen, deblo, listovi).







3. PODIZANJE NASADA MASLINA


Maslina najbolje uspijeva na rastresitim, pješčanim tlima s pretežnim kosturom, ali može se i dobro prilagoditi tlima (zemljištima) drukčije prirode, s iznimkom za ona naročito pjeskovita, glinovita i prekisela tla.



3.1. PRIPRAVA ZEMLJIŠTA

Pripravu zemljišta za nasad maslina je poželjno obaviti za vrijeme ljeta koje prethodi sađenju sadnica maslina.

Parcela mora biti dovoljno očišćena od kamenja, grmlja i stabala koja su ranije rasla.

Za vrijeme srpnja i kolovoza obavlja se potpuno prekapanje s obradom u dva sloja:

Prvo do dubine 80-100 cm( korisno za odtjecanje vode),te slijedi površinsko oranje na 30 cm dubine, potrebno i zbog zatrpavanja organskih gnojiva (40-60 kvintala stajskog gnoja ili komposta na 1.000m² zemljišta).



3.1.1. Gnojenje nasada

Kod gnojenja nasada potrebno je uzeti u obzir činjenicu da maslina ne zahtjeva mnogo fosfora, dok zahtjeva dosta kalija , magnezija i bora.

Trpi i pomanjkanje kalcija i vrlo slabo osjeti mogući nedostatak željeza.

Gnojenje je najbolje izvršiti u proljeće i zimu, proljetno gnojenje treba maslinu opskrbiti sa svim tvarima potrebni za pravilno klijanje, cvatnju te razvijanje plodova.

Procijenjeno je da na kvintal tj. 100 kg maslina uzima iz zemlje, u prosjeku:

1 – 3 kg dušika ( nedostatak N-a se manifestira malim listovima, blijedom zelenom bojom i kratkim granama ).

0,3 – 0,6 kg fosfora ( njegov nedostatak produljuje produktivni ciklus ).

1 – 3 kg kalija ( njegov nedostatak se manifestira svjetlozelenim listovima na izgorjelom vrhu i mrtvim zonama na biljki ).

Dušikov udio je također koristan za povećanje postotka uljne i stearinske kiseline, no taj udio u pretjeranim količinama uzrokuje povećanje vegetativnog razvoja biljke što šteti njenoj produktivnosti. S razmještanjem kalija i fosfora se određuje vjerojatan rast sadržaja palmetinske kiseline u ulju.

Kritičan trenutak za nutritivne potrebe biljke podudara se baš s proljećem, jer počinje faza rasta mladica, stvaranje cvjetova, zrioba i početni razvoj plodova.

Razdoblje razbacivanja, kakvoća i količina gnojiva za korištenje ovise o zemljištu, izloženosti suncu i mnogim drugim promjenjivim veličinama.

Prednost se mora dati organskim gnojivima, koja su potpuna te opskrbljuju zemljište i biljke, zajedno s makroelementima, i s čitavom skalom mikroelemenata.

Što se tiče zimske gnojidbe ona je najbolje vrijeme ( nakon završene berbe ) za organska i mineralna gnojiva na bazi fosfora i kalija. Fosfor i kalij, osim kod očitog nedostatka, mogu biti razbacani svake 2-4 godine. Organska gnojiva se razbacuju i zatrpavaju u što kraćem mogućem vremenu.

Kod odraslih biljaka razbacivanje gnojiva se obavlja u dijelu zemljišta izvan projekcije krošnje, gdje se razvija najaktivniji korijenski aparat.

















3.1.2. Sađenje sadnica

Sađenje sadnica se može odvijati u listopadu za južne regije, u ožujku, travnju i svibnju za središnje – sjeverne regije.

Najbolje je pribjeći kupovini cijepljenih primjeraka ili pak onih koji potječu od samoukorjenjenih sadnica do najviše dvije godine starosti, utvrđenih u zemljani ovoj. To dopušta da probleme koji izazivaju opasnost presađivanja svedemo na minimum.

Što se tiče visine sadnica koje potječu iz rasadnika, zbog tehničkih i ekonomskih razloga preporuča se dane prelaze visinu od 130-150 centimetara. Te bi trebale imati samo jedno deblo dobro prekriveno grančicama na istovrstan način počevši od 70-80 centimetara od zemljanog ovoja .

Dan prije sađenja, korijen tj. sustav korijenja treba biti na odgovarajući način poškropljen, kako bih zadržao čitav zemljani ovoj za vrijeme presađivanja.

Sadnice trebaju biti smještene, s najvećom pažnjom, što je moguće bliže površini, tako da sustav korijenja masline nikada ne ide preduboko.

Sadnice se stavljaju u rupe promjera 25-30 cm, nakon odgovarajućeg čišćenja zemljišta za obrađivanje. Na dno svake rupe može biti raspoređeno nekoliko kilograma organskog gnojiva s dugotrajnim učinkom. Da bi se poboljšalo primanje i da bi zemlja dobro prianjala na korijenje, nakon sađenja dobro je zaliti s količinom 6-10 litara za svaku biljku.

Nakon završenog sađenja, može se pokazati korisnim obaviti lagano obrezivanje kako bi sadnici dali prvi smjer oblikovanja. Ako je vrh samo jedan i dobro prekriven prijevremenim granama, korisno je saviti vrh na jednu od grana, srednje bujnosti i uspravnog rasta, na visini 120-130 cm od zemlje. Ovo savijanje će pomoći razvoju osnovnih grana. Osim toga bit će odstranjene grančice ispod 60 cm od zemlje, one slomljene i one s uzdignutim i pretjerano bujnim vegetativnim ponašanjem u odnosu na druge.

U ovoj fazi važno je ne obrezivati pretjerano, jer bi u znatnoj mjeri smanjili površinu listova i za posljedicu bih smanjili djelovanje fotosinteze. Prejako obrezivanje osim toga pomiče vrijeme ulaska u fazu donošenja plodova.

U trenutku sađenja nužno je mladim maslinama osigurati kolce i to najbolje drvene, visine između 100-150 cm, te ih vezati međusobno mekanom plastičnom žicom. Pozicioniranje stupova je vrlo potrebno u prvih 5-6 godina zbog mogućih šteta tijekom guranja, jakog vjetra, berbe i sl.

Što se tiče razmaka između jedne i druge masline, format nasada maslinika može biti definiran kao četverokutan, peterokutan ili pak raštrkanog reda. U suvremenim nasadima je rašire uzgoj u redovima. Optimalno uređenje je peterokutno, radi racionalnijeg korištenja zemljišta, dok se raštrkani red smatra prikladnijim za strma i neujednačena zemljišta.

Razmaci između biljaka na koje se mora paziti, ovise o uzgajanoj sorti, o primjenjenom sustavu uzgajanja, o klimatskim i pedološkim karakteristikama okoliša koji se obrađuje, o tehnikama obrađivanja zemlje, itd. suvremena tehnička i kulturološka usmjerenja savjetuju primjenu formata nasada s promjenjivim razmacima između 6x5m te 6x8m tj. oko 30-40 biljaka na svakih 1000m² zemljišta. U slučaju terasastih zemljišta ili onih s velikim nagibom, razmak može biti smanjen u funkciji uređenja zemlje, osiguravajući, u svakom slučaju, odgovarajuće osvjetljavanje listova i izbjegavajući uspostavljanje konkurencije među maslinama, te je važno da krošnje odraslih maslina, jednom kada dostignu svoj maksimalni razvoj, ne smije se nikada međusobno dodirivati.




3.1.3. Uzgojni oblici

Također treba i odabrati oblik uzgajanja kako bih podigli željeni maslinik, pa tako imamo različite oblike kao što su:

- najrašireniji oblik u prošlosti, višestožasta vaza ( 1)

- za suvremenije i racionalnije nasade, slobodan ili grmoliki oblik (2)

- vrlo sličan oblik prethodnom, oblik slobodne vaze (3)

- jedan od najjednostavnijih oblika za obradu,
jednostožasti oblik

- također imamo i , y palmetu, grmoliku palmetu i dr.



Višestožasta vaza

Najrašireniji oblik u prošlosti koji je zbog dugovječnosti masline još i danas nazočan u najvećem dijelu talijanskih nasada. No ovaj oblik je vrlo skup za obavljanje poslova jer dopušta bujan razvoj pojedinačne biljke, što čini teškim i skupim poslove oko obrezivanja te berbe. Oblik je karakteriziran ustrojem visokim 150-180cm te postojanjem praznog prostora između osnovne grane te drugih grana, te na kraju propuštanjem odgovarajućeg osvjetljenja krošnje.



Slobodan ili grmoliki oblik

Ovaj oblik, koji se koristi u suvremenijim i racionalnijim nasadima održava se bez izvršavanje bilo kakvih intervencija obrezivanja biljke u prvih 8-10 godina, osim mogućeg razrjeđivanja grančica kod podnožja na prvih 40-50cm, koje treba obaviti odmah nakon presađivanja ili na kraju prve godine. Uslijed normalnog niskog rasta masline, dobiva se okrugli grm s više vršaka i više sadržaja u visinu, slično prirodnom obliku. Od desete godine predviđaju se veće ili manje intervencije obrezivanja, finalizirana snižavanjem vršaka te prorjeđivanjem krošnje.


Jednostožasti oblik

Jednostavno se obrađuje, dopušta najgušće nasade, rani ulazak u proizvodnu fazu i pomaže brzom rastu. Za njegovo postavljanje se preporuča ljetna obrezivanja za oblikovanje, u prve dvije godine, sa svrhom odstranjivanja podnožnog razgranjivanja debla ( do 80cm visine ). Ovaj oblik je najprikladniji za mehaničko branje vibracijom te za ručno branje.












ZAKLJUČAK

Za organiziranje nasada maslina tj. maslinika najprije treba znati koju vrstu masline želimo uzgajati ( leccina, oblica, pendolia...), onda treba poznavati opće karakteristike određene sorte, također odabrati pravo tlo koje se treba obraditi prema potrebi kulture, treba se pravilno gnojiti, saditi te obrađivati kultura i odrediti odgovarajući uzgojni oblik.

A za daljnje vodstvo maslinika treba također treba voditi i brigu o daljnjem obrađivanju zemljišta, idućim gnojidbama, rezidbi, navodnjavanju, zaštiti maslina od bolesti i štetnika te o drugim potrebnim stvarima i postupcima.

Za sve to potrebna je dobra organizacija i napor grupe ljudi koji ipak nije toliki kao nekada zbog modernizacije.

No sav taj trud je potreban kako bih određeni nasad dao što bolju kvalitetu ali i što veći prinos koji su i razlog podizanja maslinika.